

Carina | Carinska tarifa | Pojednostavljeni postupci | Carinski prekršaji |
Spoljna trgovina | Devizno poslovanje | PDV | Akcize |
Bezbednost hrane | Veterinarska kontrola | Sanitarna kontrola | Hemikalije&Ekologija |

Vesti
4. decembar 2023.
Pravila o poreklu robe
Da li izvoznik iz EU može da potvrdi da je roba poreklom iz Turske
PrethodnaSledeća
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141
17.
mart
2023.
mart
2023.
Devizno poslovanje
Plaćanje avansnog duga u korist drugog nerezidenta
Da li je dozvoljeno iznos preostalog duga za robu uplatiti ino dobavljaču koji je tu robu i poslao ako je avans uplaćen u korist računa druge firme?
U konkretnom slučaju bi se mogao primeniti član 33. Zakona o deviznom poslovanju (dalje: Zakon), kojim je propisano da rezident može izvršiti naplatu, odnosno plaćanje i drugom nerezidentu, a ne nerezidentu kome duguje, odnosno od koga potražuje, po tekućem ili kapitalnom poslu, pod uslovom da je taj posao dozvoljen ovim zakonom.
Imajući u vidu da, shodno prethodno navedenoj odredbi Zakona, nije propisan uslov prethodne realizacije tekućeg ili kapitalnog posla (predviđen, recimo, u slučaju obavljanja poslova prebijanja dugovanja i potraživanja ili prenosa potraživanja i dugovanja nastalih po poslu spoljnotrgovinskog prometa), nema smetnje da rezident - pravno lice deo svog avansnog dugovanja, po osnovu planiranog uvoza robe, plati u korist drugog nerezidenta, a ne u korist nerezidenta sa kojim je ugovorio i sa kojim će realizovati spoljnotrgovinski posao uvoza robe.
Što se tiče načina realizacije poslova iz člana 33. Zakona, ovim članom Zakona propisano je da se naplata, odnosno plaćanje drugom nerezidentu mogu vršiti alternativno:
Imajući u vidu da, shodno prethodno navedenoj odredbi Zakona, nije propisan uslov prethodne realizacije tekućeg ili kapitalnog posla (predviđen, recimo, u slučaju obavljanja poslova prebijanja dugovanja i potraživanja ili prenosa potraživanja i dugovanja nastalih po poslu spoljnotrgovinskog prometa), nema smetnje da rezident - pravno lice deo svog avansnog dugovanja, po osnovu planiranog uvoza robe, plati u korist drugog nerezidenta, a ne u korist nerezidenta sa kojim je ugovorio i sa kojim će realizovati spoljnotrgovinski posao uvoza robe.
Što se tiče načina realizacije poslova iz člana 33. Zakona, ovim članom Zakona propisano je da se naplata, odnosno plaćanje drugom nerezidentu mogu vršiti alternativno:
- na osnovu ugovora zaključenog između svih učesnika u poslu, ili
- na osnovu izjave rezidenta da je obavešten o izvršenom prenosu potraživanja između dva nerezidenta, odnosno da je saglasan sa prenosom dugovanja između dva nerezidenta.
Prema članu 33. stav 4. Zakona, ugovor, odnosno izjava rezidenta naročito sadrži identifikacione podatke o svim učesnicima u poslu, podatke o osnovu po kome je nastalo potraživanje i dugovanje iz osnovnog posla i podatke o valuti i iznosu potraživanja i dugovanja koji su predmet poslova iz člana 33. Zakona.
Najzad, podsećamo da je tačkom 53. Uputstva za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom propisano da je banka dužna da, u slučaju da rezident naplatu, odnosno plaćanje vrši drugom nerezidentu, a ne onom kome duguje, odnosno od koga potražuje po tekućem ili kapitalnom poslu (član 33. Zakona), u polje posebne oznake na nalogu platnog prometa sa inostranstvom upiše "2", kao i da navede šifru osnova za osnovnu transakciju – tekući ili kapitalni posao. S obzirom da se, u konkretnom slučaju, radi o kombinovanju posla iz člana 33. Zakona sa avansnom platnom transakcijom, podsetili bismo da je Narodna banka Srbije na svom sajtu, kroz odgovore na pitanja u vezi sa obavljanjem platnog prometa sa inostranstvom, navela sledeće:
Najzad, podsećamo da je tačkom 53. Uputstva za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom propisano da je banka dužna da, u slučaju da rezident naplatu, odnosno plaćanje vrši drugom nerezidentu, a ne onom kome duguje, odnosno od koga potražuje po tekućem ili kapitalnom poslu (član 33. Zakona), u polje posebne oznake na nalogu platnog prometa sa inostranstvom upiše "2", kao i da navede šifru osnova za osnovnu transakciju – tekući ili kapitalni posao. S obzirom da se, u konkretnom slučaju, radi o kombinovanju posla iz člana 33. Zakona sa avansnom platnom transakcijom, podsetili bismo da je Narodna banka Srbije na svom sajtu, kroz odgovore na pitanja u vezi sa obavljanjem platnog prometa sa inostranstvom, navela sledeće:
"14. Objašnjenje u vezi s primenom vrednosti "4, 5, 6 i 7" u polju "posebna oznaka" u nalozima platnog prometa sa inostranstvom (instrukcija od 14. decembra 2011)
Pored propisanih vrednosti za unos u polje "posebna oznaka": "1" u slučaju avansne naplate i plaćanja, "2" u slučaju naplate, odnosno plaćanja prema ugovoru o cesiji i "3" u slučaju naplate/plaćanja po poslovima koji se smatraju kreditnim poslom sa inostranstvom, u praksi se javila potreba za dodatnim kombinovanjem navedenih poslova (npr. kod povraćaja avansne naplate sa ugovorom o cesiji – moguća kombinacija "4"). Radi pravilnog izveštavanja, tehničkim rešenjem smo proširili vrednosti za moguće kombinacije koje se unose u polju "posebna oznaka":
Nove vrednosti:
- "4" – kombinacija 1 (avans) i 2 (cesija);
- "5" – kombinacija 1 (avans) i 3 (kredit);
- "6" – kombinacija 2 (cesija) i 3 (kredit);
- "7" – kombinacija 1 (avans), 2 (cesija) i 3 (kredit).
Primena novih vrednosti za određenu kombinaciju podrazumeva ispunjenje uslova propisanih zakonskom regulativom, kao i posedovanje propisane dokumentacije pravnog lica – klijenta banke za svaki pojedinačni posao u kombinaciji (npr. pismeni ugovor između svih učesnika u poslu za ugovor o cesiji)."
Shodno navedenom, rezident bi trebalo da izvrši ispravku naloga platnog prometa sa inostranstvom, te da se na isti unese propisana posebna oznaka za kobinaciju cesije (prenosa dela potraživanja između dva nerezidenta) i avansa. S tim u vezi, podsećamo da je tačkom 39a Uputstva za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom (dalje: Uputstvo) predviđena mogućnost da rezident korisnik naplate iz inostranstva, odnosno nalogodavac plaćanja prema inostranstvu, ukoliko utvrdi grešku koja se odnosi na obavezne elemente naloga platnog prometa sa inostranstvom, dostavi svojoj poslovnoj banci pismeni i obrazloženi zahtev za ispravku uočene greške, uz koji je potrebno priložiti i dokumentaciju. Uočenu grešku je moguće ispraviti kod poslovne banke u roku od godinu dana od dana izvršene transakcije.